Zaštita kožne barijere na površini i u dubini
Koža je granica između nas i svijeta oko nas. Svakog dana štiti nas od vjetra, hladnoće, zagađenja, mikroorganizama i iritanasa, a istovremeno čuva vodu i hranljive materije u organizmu. Za taj posao zadužena je kožna barijera – sistem zaštite koji nije jedan sloj, nego nekoliko međusobno povezanih „linija odbrane“.
Kada je barijera zdrava, koža je mirna, meka i otporna, i gotovo da je ne primjećujemo. Kada je oslabljena, javljaju se zatezanje, peckanje, crvenilo i perutanje, a koža počinje da reaguje i na proizvode koje je ranije dobro podnosila. Zato je zaštita barijere treća od pet osnovnih fizioloških potreba kože, odmah uz hidrataciju i ishranu, s kojima je usko povezana.
U nastavku ovog članka objasnićemo kako je kožna barijera građena, po čemu se razlikuje njena zaštita na površini i u dubini, šta je oštećuje i koji prirodni sastojci pomažu da ostane jaka.
Razlika između površinske i dubinske zaštite barijere
Naučnici danas kožnu barijeru opisuju kao sistem od nekoliko dijelova koji djeluju zajedno: rožnatog sloja, međućelijskih spojeva u dubljem dijelu epidermisa, kiselog zaštitnog omotača, mikrobioma i imunološke zaštite kože. Ti dijelovi raspoređeni su na dva nivoa:
-
Površinska zaštita odvija se u rožnatom sloju kože (stratum corneum) i na samoj površini. Nju čine „zid“ od izumrlih ćelija i lipida, kiseli zaštitni omotač i korisne bakterije koje žive na koži. Njen zadatak je da zadrži vodu u koži i da spriječi prodor iritanasa, alergena i štetnih mikroorganizama.
-
Dubinska zaštita odvija se u živim slojevima epidermisa. Tu se nalaze čvrsti spojevi između ćelija (tight junctions), koji čine drugu, unutrašnju barijeru, i ćelije koje neprestano proizvode lipide i obnavljaju rožnati sloj. Tu je i imunološka zaštita kože, koja reaguje kada nešto ipak prođe kroz površinu.

Kako su ova dva nivoa povezana?
Površinska i dubinska zaštita ne djeluju odvojeno, nego neprestano „razgovaraju“ jedna s drugom.
-
Dubina gradi površinu: Rožnati sloj nije trajna tvorevina. Žive ćelije epidermisa svakog dana proizvode nove ćelije i lipide koje šalju na površinu, gdje zamjenjuju one koji su se istrošili ili oljuštili. Kada je površina oštećena, na primjer agresivnim čišćenjem, dublji slojevi dobijaju signal i ubrzavaju proizvodnju lipida kako bi se barijera što prije popravila.
-
Površina čuva dubinu: Dok je rožnati sloj neoštećen, dublji slojevi rade mirno. Kada je oslabljen, kroz njega lakše prolaze iritansi i alergeni, koji pokreću upalu u dubini kože. Upala zatim dodatno usporava obnovu barijere, pa nastaje začarani krug suvoće, crvenila i osjetljivosti.
Kako prepoznati oštećenu kožnu barijeru
Oslabljenu barijeru koža obično pokazuje kroz nekoliko znakova koji se javljaju zajedno:
-
Zatezanje i suvoća, naročito poslije umivanja, jer koža brže gubi vodu.
-
Peckanje i žarenje pri nanošenju preparata koje je koža ranije bez problema podnosila.
-
Crvenilo i osjetljivost na vjetar, hladnoću, toplu vodu ili promjene temperature.
-
Perutanje i hrapavost, jer se ćelije rožnatog sloja ne ljušte ravnomjerno.
-
Neujednačena koža: paradoksalno, i masna koža može imati oštećenu barijeru. Tada je istovremeno masna i dehidrirana, a češće se javljaju i nečistoće.
Šta oštećuje kožnu barijeru
Barijeru najčešće ne oštećuje jedan veliki uzrok, nego zbir svakodnevnih navika i uticaja:
-
Pretjerano i agresivno čišćenje: sapuni i jaka sredstva za pranje rastvaraju lipide rožnatog sloja i podižu pH kože. Isto važi i za prečesto umivanje i piling.
-
Vruća voda: u istraživanju objavljenom u časopisu Contact Dermatitis, isto sredstvo za pranje izazivalo je više iritacije kada je rastvor bio topliji – veza između temperature vode i oštećenja kože bila je jasna i statistički značajna.
-
Hladnoća i suv vazduh: zimi rožnati sloj ima manje ceramida, a u grijanim prostorijama vazduh dodatno isušuje kožu.
-
Stres i nedostatak sna: u istraživanju na 27 studenata, objavljenom u časopisu Archives of Dermatology, koža se tokom ispitnog roka sporije oporavljala nakon oštećenja barijere nego u periodima odmora. Pregledni rad iz 2019. godine, zasnovan na 21 istraživanju, zaključuje da psihološki stres, nesanica i pušenje smanjuju proizvodnju lipida u koži i povećavaju gubitak vode kroz nju.
-
Godine: zrelija koža proizvodi manje lipida, posebno holesterola, pa se njena barijera sporije oporavlja.
-
Previše proizvoda odjednom: slaganje mnogo aktivnih sastojaka i čestih kiselinskih tretmana može iscrpiti i najotporniju kožu.
Površinska zaštita barijere
Površinska zaštita odnosi se na rožnati sloj i ono što se nalazi na njemu. Rožnati sloj često se poredi sa zidom od cigala: cigle su izumrle ćelije (korneociti), a malter između njih su lipidi – ceramidi, holesterol i slobodne masne kiseline. O tome kako se taj „malter“ hrani pisali smo detaljno u članku o ishrani kože. Ovdje ćemo se zadržati na onome što ga štiti i čuva.
Zašto je površinska zaštita važna?
-
Zadržava vodu u koži: neoštećen lipidni „malter“ usporava isparavanje vode kroz kožu, takozvani transepidermalni gubitak vode (TEWL). Što je barijera slabija, gubitak vode je veći, a koža suvlja.
-
Kiseli zaštitni omotač: površina zdrave kože je blago kisela. U velikom istraživanju na 330 osoba, objavljenom u časopisu International Journal of Cosmetic Science, prirodni pH kože procijenjen je na prosječno 4,7. Koža čiji je pH bio ispod 5 imala je bolju barijeru, bolju vlažnost i manje perutanja od kože sa višim pH. Autori su pokazali i da sapuni, pa čak i obična voda iz česme, podižu pH kože satima nakon umivanja.
-
Korisne bakterije: na koži živi zajednica mikroorganizama, mikrobiom, koja se bori protiv štetnih bakterija i učestvuje u zaštiti barijere. U kliničkom istraživanju objavljenom 2021. godine u časopisu Nature Medicine, korisna bakterija izdvojena sa zdrave ljudske kože, nanesena na kožu 54 odrasle osobe sa atopijskim dermatitisom, smanjila je broj štetnih bakterija Staphylococcus aureus. Istraživanje o pH kože koje smo naveli pokazalo je i da kiseli pH pomaže korisnim bakterijama da se zadrže na koži, dok ih bazna sredina od nje odvaja.
-
Voda unutar ćelija: unutar ćelija rožnatog sloja nalaze se aminokiseline, mliječna kiselina, urea i soli koji vežu vodu – takozvani prirodni faktor vlažnosti. Kada je barijera oštećena, i oni se brže gube.
Ključni sastojci za površinsku zaštitu
Sastojci koji štite površinu kože dijele se na:
-
biljna ulja, koja popunjavaju lipidni „malter“ i daju koži esencijalne masne kiseline,
-
putere i voskove, koji stvaraju lagan zaštitni film i usporavaju isparavanje vode,
-
nježne hidrolate i humektante, koji osvježavaju kožu i vraćaju joj vlagu bez narušavanja njenog kiselog omotača.
Pregled sastojaka za površinsku zaštitu:
-
Ulja bogata linolnom kiselinom – ulje ploda divlje ruže, ulje sjemenki grožđa, ulje pšeničnih klica. Obnavljaju ceramide i jačaju barijeru.
-
Puteri i ulja koji stvaraju zaštitni film – šea puter, kokosovo ulje, puter od kafe. Smanjuju gubitak vode i štite kožu od vjetra i hladnoće.
-
Lipidi slični sebumu – ulje jojobe i skvalan. Omekšavaju i štite kožu bez osjećaja težine.
-
Nježni hidratantni sastojci – hidrolati ruže i ruzmarina, gel aloe vere, hijaluronska kiselina, med. Vraćaju vlagu bez narušavanja kiselog omotača.
Kako ti sastojci djeluju na površini kože?
1. Popunjavanje lipidnog „maltera“
Ulja bogata linolnom kiselinom, poput ulja ploda divlje ruže, sjemenki grožđa i pšeničnih klica, daju koži sirovinu za ceramide. To je naročito važno zimi: u istraživanju objavljenom u časopisu International Journal of Cosmetic Science, nivo linolne kiseline u ceramidima rožnatog sloja bio je zimi primjetno niži nego ljeti, a četiri sedmice nanošenja preparata bogatog linolnom kiselinom vratile su ga na normalu.
2. Zaštitni film koji smanjuje gubitak vode
Puteri i ulja bogati zasićenim masnim kiselinama, poput šea putera i kokosovog ulja, ostaju na površini kože i stvaraju polupropusni film. U kliničkom istraživanju na 117 djece sa blagim do umjerenim atopijskim dermatitisom, objavljenom u časopisu International Journal of Dermatology, djevičansko kokosovo ulje nanošeno osam sedmica smanjilo je gubitak vode kroz kožu gotovo četiri puta i djelovalo bolje od mineralnog ulja.
3. Lipidi slični sebumu
Ulje jojobe zapravo je tečni vosak, po građi sličan voskovima iz sebuma, a skvalan je jedan od prirodnih sastojaka sebuma. Zato ih koža dobro prihvata: štite je i omekšavaju bez osjećaja težine, što je važno i za masnu kožu, čija barijera takođe može biti oslabljena.
4. Nježnost prema kiselom omotaču
Površinu kože štiti i ono što na nju ne stavljamo. Nježno čišćenje, mlaka umjesto vruće vode i tonik umjesto ponovnog pranja čuvaju kiseli omotač i korisne bakterije. Hidrolati i gel aloe vere osvježavaju kožu i vraćaju joj vlagu, a da ne rastvaraju njene lipide.
Dubinska zaštita barijere
Dubinska zaštita odvija se u živim slojevima epidermisa, ispod rožnatog sloja. Tu se barijera ne samo nalazi, nego i nastaje.
Zašto je dubinska zaštita važna?
-
Druga linija odbrane: u zrnastom sloju epidermisa (stratum granulosum) ćelije su međusobno povezane čvrstim spojevima, takozvanim tight junctions. Prema preglednim radovima njemačkih istraživača objavljenim 2016. godine, ovi spojevi čine drugu mehaničku barijeru kože, odmah ispod rožnatog sloja, i utiču na rad svih ostalih dijelova barijere.
-
Fabrika lipida: žive ćelije epidermisa proizvode ceramide, holesterol i masne kiseline, pakuju ih u sitna „lamelarna tijela“ i šalju ka površini. Bez dobre dubinske podrške, ni najbolji preparati na površini ne mogu trajno popraviti barijeru.
-
Smirivanje upale: kada iritansi prođu kroz oštećenu površinu, koža reaguje upalom. Kratkotrajna upala je dio odbrane, ali dugotrajna upala usporava obnovu barijere i održava crvenilo i osjetljivost.
-
Zaštita od oksidacije: slobodni radikali, nastali pod uticajem zagađenja i sunca, oštećuju lipide barijere. Antioksidansi ih neutrališu prije nego što nanesu štetu.
Ključni sastojci za dubinsku zaštitu
-
Vitamini koji podstiču stvaranje lipida: niacinamid (vitamin B3) i vitamin C.
-
Antioksidansi koji čuvaju lipide: vitamin E i biljni polifenoli, na primjer iz ruzmarina.
-
Umirujuće biljke: neven, smilje, lavanda i kamilica.
-
Sastojci koji podržavaju obnovu: bakuchiol, kolagen i med.
Kako ovi sastojci djeluju u dubini kože?
1. Niacinamid – podsticaj za proizvodnju ceramida
U laboratorijskom istraživanju na ljudskim ćelijama kože, objavljenom u časopisu British Journal of Dermatology, niacinamid je ćelije podstakao da proizvode četiri do pet i po puta više ceramida, a povećao je i proizvodnju slobodnih masnih kiselina i holesterola. Isto se pokazalo i na koži: u kliničkom istraživanju na 50 osoba sa rozaceom, objavljenom u časopisu Cutis, hidratantna krema sa niacinamidom, nanošena četiri sedmice, poboljšala je funkciju barijere i vlažnost rožnatog sloja. Tako niacinamid jača barijeru iznutra, tamo gdje se ona i stvara.
2. Vitamin C – za potpun sastav lipida
Vitamin C nije samo antioksidans. U laboratorijskom istraživanju na modelu ljudske kože, objavljenom u časopisu Journal of Investigative Dermatology, tek uz dodatak vitamina C koža je stvarala potpun sastav ceramida, uključujući i one koji su joj potrebni za čvrstu barijeru.
3. Vitamin E – čuvar lipida
Vitamin E smješta se u ćelijske membrane i lipidni omotač, gdje štiti lipide od oksidacije. Djeluje u timu sa vitaminom C, koji ga obnavlja nakon što neutrališe slobodne radikale.
4. Umirujuće biljke – za mirnu kožu
Neven, smilje, lavanda i kamilica od davnina se koriste za njegu osjetljive i iritirane kože. Bogate su flavonoidima i drugim biljnim jedinjenjima koja koži pomažu da se smiri, pa ona brže prekida začarani krug upale i oštećenja barijere.
Dvostruki sastojci: štite i površinu i dubinu
Neki sastojci istovremeno štite rožnati sloj i podržavaju žive slojeve kože:
Niacinamid (vitamin B3)
-
Na površini: smanjuje gubitak vode kroz kožu.
-
U dubini: podstiče ćelije da proizvode ceramide, holesterol i masne kiseline.
Ulje ploda divlje ruže
-
Na površini: linolna kiselina popunjava lipidni „malter“.
-
U dubini: karotenoidi i vitamin E štite ćelije od oksidacije.
Vitamin E
-
Na površini: čuva lipide omotača i biljna ulja od kvarenja.
-
U dubini: štiti ćelijske membrane od slobodnih radikala.
Med
-
Na površini: stvara nježan zaštitni sloj i privlači vlagu.
-
U dubini: donosi koži šećere, aminokiseline i antioksidanse.
Navike koje čuvaju kožnu barijeru
Za jaku barijeru preparati su samo pola posla. Drugu polovinu čine svakodnevne navike:
-
Umivajte se mlakom vodom i nježnim sredstvom, ujutru i uveče, a ne poslije svakog osjećaja masnoće.
-
Kožu posušite tapkanjem mekim peškirom, bez trljanja.
-
Njegu nanesite odmah poslije umivanja, dok je koža još blago vlažna, kako biste zadržali vodu u njoj.
-
Ne pretjerujte sa pilingom: maska ili piling jednom do dva puta sedmično sasvim su dovoljni.
-
Manje je više: nekoliko dobro usklađenih proizvoda bolje je od mnoštva aktivnih sastojaka koji opterećuju kožu.
-
Zimi zaštitite kožu od vjetra i hladnoće, a u grijanim prostorijama provjetravajte i održavajte vlažnost vazduha.
-
Spavajte i odmarajte se: kao što smo vidjeli, stres i nesanica direktno slabe barijeru.
Kako izabrati prirodne preparate za zaštitu barijere
Cilj ovog članka bio je da se upoznamo sa trećom od pet osnovnih fizioloških potreba kože lica. Kada razumijemo kako je barijera građena, lakše je izabrati prave preparate. Birajte one koji koži istovremeno daju lipide i zaštitni film na površini i vitamine i umirujuće biljke za žive slojeve, koji ne narušavaju njen kiseli omotač i koji su prilagođeni vašem tipu kože – lakša ulja za masnu, a bogatija ulja i putere za suvu i zrelu kožu.
Smiona njega za zaštitu kožne barijere
Smiona preparati čuvaju barijeru na oba nivoa: biljna ulja i puteri popunjavaju lipidni „malter“ i stvaraju zaštitni film na površini, a vitamini i umirujuće biljke podržavaju žive slojeve kože u kojima se barijera stvara. Formule su prilagođene tipu kože, pa svaka koža dobija zaštitu koja joj odgovara – bez osjećaja težine kod masne i bez osjećaja zatezanja kod suve kože. Tako Smiona njega ne prikriva znakove oslabljene barijere, nego koži pomaže da je sama obnovi.
Sastojci koji štite barijeru na oba nivoa
-
Biljna ulja za lipidni „malter“: ulje ploda divlje ruže, ulje sjemenki grožđa, ulje riže i ulje jojobe u kremama, te skvalan, ulje argana, ulje pšeničnih klica i ulje lješnika u serumima.
-
Puteri i ulja koji stvaraju zaštitni film: šea puter i kokosovo ulje u kremi za suvu i zrelu kožu, te puter od kafe u okoloočnoj kremi.
-
Nježni hidratantni sastojci: hidrolati ruže i ruzmarina i gel aloe vere u toniku, te hijaluronska kiselina i med u okoloočnoj kremi.
-
Vitamini: niacinamid i vitamin C u toniku, vitamin E u serumima, okoloočnoj kremi i maskama, te vitamini A, B3, C i E u maskama.
-
Umirujuće biljke: neven, smilje i lavanda u kremama, te ulje nevena u maskama.
Kako djeluju u sinergiji
Smiona rutina prati isti redoslijed koji smo opisali kroz članak: nježno očistiti, vratiti vlagu, popuniti lipidni „malter“ i zatim zaštititi kožu. Tonik poslije umivanja osvježava kožu bez ponovnog pranja i donosi niacinamid i vitamin C, koji podstiču proizvodnju ceramida u dubini. Serum i okoloočna krema daju koži ulja i lipide koji popunjavaju praznine u rožnatom sloju, a hidratantna krema stvara lagan zaštitni film i smiruje kožu biljkama poput nevena i smilja. Tako koža dobija i ono što joj treba da sama gradi barijeru i zaštitu dok je gradi.
Kako svaki proizvod štiti kožnu barijeru
-
Tonik za lice – ujutru i uveče, poslije umivanja. Hidrolati ruže i ruzmarina i gel aloe vere osvježavaju kožu bez narušavanja njenog zaštitnog omotača, niacinamid podstiče proizvodnju ceramida, a vitamin C štiti kožu antioksidativno. Sve tri varijante tonika imaju isti sastav.
-
Okoloočna krema – uveče. Koža oko očiju je najtanja na licu i njena barijera najlakše popušta. Puter od kafe stvara zaštitni film, hijaluronska kiselina, kolagen i med zadržavaju vlagu, a vitamin E štiti lipide.
-
Serum za njegu lica i tijela – uveče, 3 do 4 kapi. Noć je vrijeme kada se koža odmara i obnavlja, a serum joj tada daje lipide za barijeru: roza serum sa skvalanom za masnu i mješovitu kožu, žuti sa uljem argana i uljem pšeničnih klica za suvu i zrelu i mint sa uljem lješnika za normalnu kožu. Vitamin E u svakom od njih štiti ulja i kožu od oksidacije.
-
Prirodna hidratantna krema za lice – ujutru, u tankom sloju. Krema je dnevni štit kože: varijanta za suvu i zrelu kožu, sa šea puterom, kokosovim uljem i uljem pšeničnih klica, stvara najbogatiji zaštitni film. Varijanta za normalnu kožu oslanja se na ulje jojobe i ulje riže, a za masnu i mješovitu na lagana ulja sjemenki grožđa i divlje ruže. Sve tri sadrže smilje i lavandu, a kreme za masnu i mješovitu i za normalnu kožu i neven – biljke koje smiruju kožu.
-
Piling maska ili maska sa zeolitom – jednom do dva puta sedmično, ne češće. Zeolit i zelena glina nježno upijaju višak sebuma i nečistoće, a ulja jojobe, divlje ruže i nevena, vitamini i bakuchiol odmah vraćaju koži ono što joj treba. Ovako umjereno čišćenje čuva barijeru, za razliku od svakodnevnog agresivnog pilinga.
Sve ove proizvode, usklađene prema tipu kože, objedinjuje Smiona Set za intenzivnu njegu lica – za masnu i mješovitu, suvu i zrelu ili normalnu kožu. Ako niste sigurni koji set vam odgovara, pomoći će vam kratki vodič „Koji set je za mene?“.
Serijal: Pet osnovnih fizioloških potreba kože
Ovaj članak dio je edukativnog serijala o pet osnovnih fizioloških potreba kože. Pročitajte i ostale tekstove iz serijala:
-
Zaštita kožne barijere na površini i u dubini (upravo čitate)