Ishrana kože: šta koži treba na površini, a šta u dubini
Kada govorimo o njezi kože, često miješamo dva pojma: hidrataciju i ishranu. Hidratacija se odnosi na vodu – na to koliko je vode u koži i koliko dobro je koža zadržava. Ishrana se odnosi na sve ono od čega koža gradi i obnavlja svoju strukturu: lipide (masnoće), vitamine, minerale i antioksidanse. Zato koža može biti dobro hidrirana, a ipak „gladna“ – suva, hrapava, bez elastičnosti i sjaja.
Razlika se dobro vidi na primjeru suve i dehidrirane kože. Dehidriranoj koži nedostaje voda, dok suvoj koži nedostaju lipidi – njoj je, prije svega, potrebna ishrana. Kao i hidratacija, i ishrana kože odvija se na dva nivoa: na površini, u lipidnom omotaču rožnatog sloja, i u dubini, u živim ćelijama epidermisa i u dermisu.
U nastavku ovog članka objasnićemo razliku između površinske i dubinske ishrane kože, kako su ova dva procesa povezana i koji prirodni sastojci hrane kožu na oba nivoa.
Razlika između površinske i dubinske ishrane kože
Oba procesa snabdijevaju kožu materijama koje su joj potrebne, ali se odvijaju u različitim slojevima i imaju drugačije uloge:
-
Površinska ishrana odvija se u rožnatom sloju kože (stratum corneum). Njen cilj je obnova lipidnog omotača – „maltera“ između ćelija – koji koži daje mekoću, savitljivost i otpornost, i koji je čuva od gubitka vode i spoljašnjih uticaja.
-
Dubinska ishrana obuhvata žive slojeve epidermisa i dermis. Ona ćelijama obezbjeđuje vitamine, minerale i antioksidanse potrebne za obnovu, stvaranje kolagena i zaštitu od oksidativnog stresa.
Kako su ova dva procesa povezana?
Površinska i dubinska ishrana zavise jedna od druge, jer koža lipide svog omotača ne dobija gotove, već ih velikim dijelom sama proizvodi u dubljim slojevima epidermisa.
-
Fabrika i sirovina: Žive ćelije epidermisa proizvode ceramide, holesterol i masne kiseline koje zatim šalju na površinu. Za taj posao potrebni su im vitamini i minerali – dubinska ishrana. Biljna ulja i puteri koje nanosimo na kožu daju im dio sirovine, a istovremeno odmah popunjavaju praznine na površini.
-
Zaštitni omotač čuva unutrašnjost: Kada je lipidni omotač oštećen, koža gubi vodu, a iritansi i slobodni radikali lakše prodiru u dublje slojeve, gdje troše njene zalihe antioksidanasa. Dobro nahranjena površina zato čuva i hranljive materije u dubini.
Površinska ishrana
Površinska ishrana kože odnosi se na obnovu i očuvanje lipidnog omotača rožnatog sloja. Ovaj sloj čine izumrle ćelije (korneociti) koje su međusobno povezane lipidima, slično kao što su cigle u zidu povezane malterom.
Zašto je površinska ishrana važna?
Lipidni omotač rožnatog sloja čine ceramidi (oko 45–50%), holesterol (oko 25%) i slobodne masne kiseline (oko 10–15%). Ovi lipidi formiraju višeslojne strukture između ćelija, a posebno su važni acilceramidi – mala, ali ključna grupa ceramida koja drži te slojeve na okupu. Njihova najvažnija gradivna jedinica je linolna kiselina, esencijalna masna kiselina koju organizam ne može sam da proizvede.
-
Očuvanje zaštitne barijere: Nivo linolne kiseline u ceramidima direktno je povezan sa snagom kožne barijere. Kada je nema dovoljno, koža postaje suva, peruta se i brže gubi vodu.
-
Mekoća i savitljivost: Lipidi čine kožu glatkom i elastičnom, pa ona lakše podnosi pokrete lica bez zatezanja i pucanja.
-
Zaštita od iritacija: Neoštećen lipidni omotač otežava prodiranje alergena, zagađenja i iritanasa u dublje slojeve.
-
Podrška zrelijoj koži: Sa godinama koža proizvodi manje lipida, posebno holesterola, pa se njena barijera sporije oporavlja. Zrelijoj koži zato je spoljašnja ishrana potrebna više nego ikad.
Ključni sastojci za površinsku ishranu
Sastojci koji hrane površinu kože dijele se na:
-
biljna ulja, koja daju esencijalne masne kiseline,
-
prirodne putere i voskove, koji hrane i štite kožu zaštitnim filmom,
-
lipide srodne koži – ceramide, fitosterole i skvalan – koji direktno popunjavaju lipidni omotač.
Kako ti sastojci djeluju na površini kože?
1. Ugradnja esencijalnih masnih kiselina
Biljna ulja bogata linolnom kiselinom, poput hladno cijeđenih ulja divlje ruže, sjemenki grožđa, konoplje i noćurka, daju koži upravo onu masnu kiselinu koja joj je potrebna za stvaranje acilceramida. Linolna kiselina dragocjena je i za masnu kožu, čijem sebumu je često nedostaje: u istraživanju objavljenom u časopisu Clinical and Experimental Dermatology, mjesec dana nanošenja linolne kiseline na kožu smanjilo je veličinu mikrokomedona – sitnih začepljenih pora – za gotovo 25%.
2. Nije svako ulje isto
Ulja se razlikuju po odnosu linolne i oleinske kiseline. Ulja bogata linolnom kiselinom lakša su i pogodna za većinu tipova kože, dok su ulja bogata oleinskom kiselinom, poput ulja argana i avokada, bogatija i hranljivija, pa najviše prijaju suvoj i zreloj koži. Dobar primjer je arganovo ulje: u istraživanju na 60 žena u menopauzi, svakodnevno nanošenje arganovog ulja tokom 60 dana značajno je smanjilo gubitak vode kroz kožu i povećalo njenu vlažnost. Zato je važno da preparat bude prilagođen tipu kože.
3. Pravi odnos lipida
Koža najbolje koristi lipide kada ih dobije u odnosu sličnom onom u njenom omotaču. Istraživanje objavljeno u časopisu Journal of the American Academy of Dermatology pokazalo je da mješavina ceramida, holesterola i masnih kiselina u kojoj preovladava holesterol značajno ubrzava oporavak barijere kod starije kože. Prirodni puteri, poput šea putera, i ulja bogata fitosterolima, poput ulja pšeničnih klica i avokada, daju koži biljne „rođake“ holesterola.
4. Zaštitni film koji hrani
Puteri i voskovi ostaju na površini kože i stvaraju lagan, polupropusni film. On sprečava gubitak vode, a istovremeno postepeno otpušta hranljive materije – zbog toga su puteri nezamjenjivi u njezi suve kože i u hladnim mjesecima.
Pregled sastojaka za površinsku ishranu:
-
Ulja bogata linolnom kiselinom – hladno cijeđena ulja divlje ruže, sjemenki grožđa, konoplje i noćurka. Obnavljaju ceramide i jačaju barijeru; pogodna za većinu tipova kože, uključujući masnu.
-
Ulja bogata oleinskom kiselinom – argan, avokado, lješnik, makadamija. Bogatija su i hranljivija; najviše prijaju suvoj i zreloj koži.
-
Puteri i voskovi – šea puter, kakao puter, puter od kafe, pčelinji vosak. Hrane kožu i stvaraju zaštitni film.
-
Lipidi srodni koži – ceramidi, fitosteroli, skvalan, ulje jojobe. Direktno popunjavaju lipidni omotač i vraćaju koži savitljivost.
Dubinska ishrana
Dubinska ishrana kože obuhvata vitamine, minerale i antioksidanse koji djeluju u živim slojevima epidermisa i u dermisu. Oni ne grade direktno strukturu kože, ali bez njih ćelije ne mogu da proizvode kolagen i lipide, da se obnavljaju niti da se brane od oštećenja.
Zašto je dubinska ishrana važna?
Koža svakodnevno troši svoje zalihe vitamina i antioksidanasa. Nivo vitamina C i E u koži opada sa godinama, ali i pod uticajem UV zračenja, zagađenja i duvanskog dima. Pritom vitamin C koža uopšte ne može sama da proizvede, već ga mora dobiti spolja – iz hrane ili iz preparata.
-
Kolagen i čvrstina kože: Vitamin C neophodan je enzimima koji stabilizuju kolagen. Bez njega kolagen je slabiji, a koža gubi čvrstinu i sporije zarasta.
-
Antioksidativna zaštita: Slobodni radikali, nastali pod uticajem sunca i zagađenja, oštećuju ćelije, kolagen i lipide. Vitamini C i E, kao i biljni polifenoli, neutrališu ih prije nego što nanesu štetu.
-
Obnova ćelija: Vitamin A reguliše obnovu ćelija epidermisa, a cink učestvuje u diobi i sazrijevanju ćelija u najdubljem sloju epidermisa.
-
Ujednačen ten: Vitamin C i niacinamid (vitamin B3) pomažu da ten bude ujednačeniji i svježiji.
Ključni sastojci za dubinsku ishranu
-
Vitamini: vitamin A (retinol i biljni karotenoidi iz ulja mrkve, divlje ruže i pasjeg trna), vitamin C, vitamin E, vitamin B3 (niacinamid) i provitamin B5 (pantenol).
-
Biljne alternative retinolu: bakuchiol, ulje iz sjemenki biljke Psoralea corylifolia.
-
Minerali: cink i selen, koji su sastavni dio antioksidativnih enzima kože.
-
Aminokiseline i biljni antioksidansi: kolagen, med, ekstrakti ruzmarina i drugih ljekovitih biljaka bogatih polifenolima.
Kako ovi sastojci djeluju u dubini kože?
1. Vitamin C – gradilac kolagena
Vitamin C je pomoćnik (kofaktor) enzima koji povezuju i stabilizuju vlakna kolagena. U nekim istraživanjima, redovno nanošenje vitamina C na kožu tokom najmanje 12 sedmica povećalo je stvaranje kolagena. Pored toga, vitamin C je snažan antioksidans rastvorljiv u vodi.
2. Vitamin E – čuvar lipida
Vitamin E je najzastupljeniji antioksidans rastvorljiv u mastima u koži. Do površine kože stiže prirodno, putem sebuma, i smješta se u ćelijske membrane i lipidni omotač, gdje štiti lipide od oksidacije. Vitamini C i E djeluju u timu: vitamin C obnavlja vitamin E nakon što on neutrališe slobodne radikale, pa zajedno pružaju bolju zaštitu nego svaki pojedinačno.
3. Vitamin A i bakuchiol – obnova kože
Retinol se u koži pretvara u retinoičnu kiselinu, koja podstiče obnovu ćelija i stvaranje kolagena, ali često izaziva crvenilo i perutanje. Bakuchiol djeluje na sličan način, a znatno je nježniji: u istraživanju objavljenom u časopisu British Journal of Dermatology, bakuchiol je za 12 sedmica smanjio bore i pigmentaciju jednako uspješno kao retinol, uz manje perutanja i peckanja.
4. Minerali – pomoćnici enzima
Cink stabilizuje ćelijske membrane i neophodan je za rad antioksidativnih enzima i obnovu kože, dok je selen sastavni dio enzima koji neutrališu štetne perokside i tako štite ćelije kože.
Dvostruki sastojci: hrane i površinu i dubinu
Neki sastojci istovremeno obnavljaju lipidni omotač i hrane žive slojeve kože:
Vitamin E
-
Na površini: štiti lipide omotača i biljna ulja od oksidacije.
-
U dubini: čuva ćelijske membrane od slobodnih radikala.
Niacinamid (vitamin B3)
-
Na površini: podstiče stvaranje ceramida i jača barijeru.
-
U dubini: kao preteča koenzima NAD i NADP učestvuje u proizvodnji energije u ćelijama i ujednačava ten.
Ulje divlje ruže i ulje mrkve
-
Na površini: daju masne kiseline koje obnavljaju lipidni omotač.
-
U dubini: bogata su karotenoidima, koje koža može pretvoriti u vitamin A.
Ulje pšeničnih klica
-
Na površini: fitoceramidi i fitosteroli popunjavaju lipidni omotač.
-
U dubini: jedan je od najbogatijih prirodnih izvora vitamina E.
Med
-
Na površini: stvara nježan zaštitni sloj i privlači vlagu.
-
U dubini: donosi koži šećere, aminokiseline, minerale i antioksidanse.
Ishrana iznutra: šta koži daje tanjir
Koža se hrani i iznutra, putem krvi. Masna riba, orašasti plodovi, sjemenke, voće i povrće donose joj omega-3 masne kiseline, vitamine C i E, karotenoide i cink. U istraživanjima, redovno uzimanje omega-3 masnih kiselina smanjilo je crvenilo kože izazvano suncem, a ulje noćurka, uzimano 12 sedmica, poboljšalo je vlažnost, elastičnost i čvrstinu kože.
Ipak, do kože stiže samo dio onoga što pojedemo – jetra, na primjer, razgradi i do 60% alfa-linolenske i 20% linolne kiseline prije nego što one stignu do tkiva. Zato je za kožu najbolje kada se ishrana iznutra i spolja dopunjuju.
Kako izabrati prirodne preparate za ishranu kože
Cilj ovog članka bio je da se upoznamo sa drugom od pet osnovnih fizioloških potreba kože lica. Kada razumijemo kako se koža hrani na površini i u dubini, lakše je izabrati prave preparate. Birajte one koji koži istovremeno daju lipide za obnovu omotača i vitamine i antioksidanse za žive slojeve, i koji su prilagođeni vašem tipu kože – lakša ulja za masnu, a bogatija ulja i putere za suvu i zrelu kožu.
Smiona njega za ishranu kože
Smiona preparati spajaju oba nivoa ishrane: biljna ulja i puteri hrane lipidni omotač, a vitamini, minerali i biljni antioksidansi hrane žive slojeve kože. Formule su prilagođene tipu kože, pa svaka koža dobija ono što joj nedostaje – bez osjećaja težine kod masne i bez osjećaja gladi kod suve kože. Tako Smiona njega ne prikriva suvoću, nego djeluje na njen uzrok: nedostatak lipida i hranljivih materija.
Sastojci koji hrane kožu na oba nivoa
-
Biljna ulja za lipidni omotač: ulje sjemenki grožđa, ulje ploda divlje ruže, ulje riže i ulje jojobe u kremama, te skvalan, ulje argana, ulje pšeničnih klica i ulje lješnika u serumima.
-
Puteri koji hrane i štite: šea puter i kokosovo ulje u kremi za suvu i zrelu kožu, te puter od kafe (coffee puter) u okoloočnoj kremi.
-
Vitamini: vitamin C i niacinamid u toniku, vitamin E u serumima, okoloočnoj kremi i maskama, vitamini A, B3, C i E u maskama, te karotenoidi iz ulja mrkve i divlje ruže u kremama.
-
Bakuchiol, kolagen i med: u okoloočnoj kremi, a bakuchiol i u maskama.
-
Biljke i minerali: smilje, neven, lavanda i ruzmarin, te minerali u maskama.
Kako djeluju u sinergiji
Sastojci u Smiona preparatima međusobno se dopunjuju. Niacinamid iz tonika podstiče kožu da proizvodi ceramide, a biljna ulja iz kreme i seruma daju joj linolnu kiselinu – sirovinu za te ceramide. Vitamin C iz tonika i vitamin E iz seruma djeluju u timu i štite kožu bolje nego svaki pojedinačno. Puteri na kraju zatvaraju sve hranljive materije u koži i štite je od isušivanja. Tako koža dobija i „fabriku“ i „sirovinu“ – ono što joj je potrebno da sama obnovi svoj zaštitni omotač.
Kako svaki proizvod hrani kožu
-
Tonik za lice – ujutru i uveče, poslije umivanja. Vitamin C i niacinamid hrane žive slojeve kože i pripremaju je za ulja i kreme koje slijede.
-
Okoloočna krema – uveče. Kolagen, med, puter od kafe i vitamin E hrane tanku kožu oko očiju, a bakuchiol podstiče njenu obnovu.
-
Serum za njegu lica i tijela – uveče, 3 do 4 kapi. Ovo je najhranljiviji korak rutine: roza serum sa skvalanom za masnu i mješovitu kožu, žuti sa uljem argana i uljem pšeničnih klica za suvu i zrelu i mint sa uljem lješnika za normalnu kožu. Vitamin E u svakom od njih štiti ulja i kožu od oksidacije.
-
Prirodna hidratantna krema za lice – ujutru, u tankom sloju. Varijanta za suvu i zrelu kožu, sa šea puterom, kokosovim uljem i uljem pšeničnih klica, najbogatija je i najviše hrani. Varijanta za normalnu kožu oslanja se na ulje jojobe i ulje riže, a za masnu i mješovitu na lagana ulja sjemenki grožđa i divlje ruže. Sve tri sadrže ulje divlje ruže i mrkvu, bogate karotenoidima.
-
Piling maska ili maska sa zeolitom – jednom do dva puta sedmično. Pored ulja jojobe, divlje ruže i nevena, maske sadrže bakuchiol, minerale i vitamine E, A, B3 i C – pravi „vitaminski obrok“ za kožu.
Sve ove proizvode, usklađene prema tipu kože, objedinjuje Smiona Set za intenzivnu njegu lica – za masnu i mješovitu, suvu i zrelu ili normalnu kožu. Ako niste sigurni koji set vam odgovara, pomoći će vam kratki vodič „Koji set je za mene?“.
Serijal: Pet osnovnih fizioloških potreba kože
Ovaj članak dio je edukativnog serijala o pet osnovnih fizioloških potreba kože. Pročitajte i ostale tekstove iz serijala:
- Hidratacija kože: zašto su potrebne i površinska i dubinska
- Ishrana kože: šta koži treba na površini, a šta u dubini (upravo čitate)
- Zaštita kožne barijere na površini i u dubini
- Umirivanje kože: kako smiriti crvenilo, peckanje i svrab
- Regeneracija kože: kako se koža obnavlja i šta joj pomaže